Novi talas

Ograničenost pristupa informacijama, materijalna nestabilnost, izloženost prijetnjama i pritiscima, politička i ekonomska zavisnost medija samo su neki od problema sa kojima se novinari današnjice suočavaju.
Ovakvi uslovi rada novinara za rezultat imaju neobjektivno informisanje javnosti. Novinarstvo zvano „sedma sila” ostaje „sila” ali samo u rukama moćnika koji preko medija javnosti pružaju informacije koje su samo njima od koristi.

Piše: Aleksandra Đurđević

(more…)

“Dragi Borislave, ostaće tvoje prazno mjesto u klupi, nedovršena stranica u dnevniku, nepročitane knjige, nedoigrane igre, nedopisane sveske, a sve to će za nas biti bolno sjećanje na tvoju preranu smrt. Ono što je najbolnije ostaće pitanje, koje svi postavljamo, “zašto tako Borislave” - opraštajući se od svog učenika, kroz jecaje, rekao je razredni starješina Dražen Dragosavljević.

(more…)

Nervozni šef koji uvijek ima primjedbu na vaš rad, onaj isti kojeg na pauzi crtate sa rogovima, radne kolege koje vas tračaju kada izađete iz kancelarije samo zato što ste bolji ili drugačiji od njih su zapravo vaši zlostavljači, koji bi u zemljama EU odgovarali pred zakonom. Savremeno društvo nam je donijelo i savremene oblike zlostavljanja i šikaniranja. Znate li šta je mobing i kako ga prepoznati?

(more…)

Depresija se može nazvati bolešću osećaja. To je uobičajena bolest za sva vremena, od koje oboleva jedan od dvadeset mladih ljudi, a prema rečima banjalučkih pedagoga i psihologa, od 100 učenika, 20 ih oboli od ove bolesti.
Zašto današnja omladina, koju treba da karakterišu hiperaktivnost i svestrana interesovanja, sve češće postaje plen depresije, agresivnosti i suicidnih razmišljanja, pitanje je koje smo postavili srednjoškolskim pedagozima, psiholozima, neuropsihijatrima i sociolozima. Ispostavilo se da su glavni krivci porodica i današnje društvo.

Istraživale: Maja Lončar i Vesna Tubić

(more…)

Postoji široko prihvaćena definicija Voltera Landora, da su proizvodi na policama, a brend u svijesti. Mi, po pravilu, vjerujemo njemačkim automobilima, što ne znači da su oni najbolji na svijetu. Tako čak razmišljaju i Jevreji, koji najviše voze njihove automobile, iako imaju strašnu istorijsku matematiku s Nijemcima. To je moć brenda - kaže Daniel Tavčioski, iz Novog Sada, stručnjak za regionalno kreiranje marketing strategije za kompanije, kao što su “Samsonajt”, “Mekdonalds” ili “Koka - Kola”.

(more…)

Od deset stanovnika Banjolučke eparhije, njih devet, prema istraživanju “SEMPER”-a, vjeruje u Boga. Više od polovine ispitanih nema povjerenje u Srpsku pravoslavnu crkvu i druge institucije društva, a skoro identičan broj anketiranih ocjenjuje da Crkva ne služi Bogu i svom narodu. Više od dvije trećine svetosavske djece Hristovu kuću posjećuje samo uoči većih pravoslavnih praznika, a svaki četvrti pravoslavac toleriše pripadnika druge vjere, pokazuju rezultati istraživanja provedenog u Banjoj Luci krajem 2007. godine.

Istraživanje i tekst plod su marljivog rada studenata novinarstva i saradnika SEMPER-a Bojana Rečevića i Vladimira Blagojevića

(more…)

Prepisivanje za vrijeme ispita, sa «puškica» sakrivenih u rukav, ispod lista papira, ili u mini suknje, čini se da polako ide u zaborav. Za razliku od modernih političkih, socioloških ili naučnih shvatanja, u čijoj primjeni po pravilu kaskamo i po nekoliko generacija, savremena tehnologija nije bauk bosancima a naročito hercegovcima, pa se slobodno može reći da je obrazovni sistem RS savremen, bar kad su prevare u pitanju. Dolaskom novih tehnologija samo je cilj ostao isti - položiti ispit bez imalo znanja.

(more…)

Uslovi studiranja u Bosni i Hercegovini su veoma loši i ispod nivoa svih evropskih standarda. Razlozi za to su brojni, od neuspjele reforme obrazovanja, preko korupcije na fakultetima i apatičnosti profesora i studenata, pa do oronulih zgrada pojedinih fakulteta i nedostatka osnovnih sredstava za rad. Slična situacija je i na Odsjeku za žurnalistiku pri Filozofskom fakultetu u Banjaluci. Loši uslovi studiranja Banjalučkih studenata žurnalistike samo su uvertira za loše stanje budućih mladih novinara u redakcijama.

Tekst je studentski rad Suzane Kvrgić, Marine Pelemiš, Natalije Todorović i Milijane Bačić

(more…)