Izdvajamo

Koliko je zdrava vožnja biciklom?



Vožnja bicikla poboljšava kondiciju, mišićni tonus, cirkulaciju, skida suvišne kilograme, čuva srce i mentalno zdravlje, produžava život, a najbolje ga je voziti ujutru.

Stručnjaci tvrde da je samo desetak minuta vožnje bicikla dnevno dovoljno da poboljšate kondiciju, zdravlje zglobova… Pola sata dnevno ojačaće vaše srce, pokrenuti metabolizam, ojačati leđne mišiće i kičmu. Vožnja bicikla je i idealna zamjena za trčanje, jer je mogućnost povrede manja, a aktiviraju se mnoge grupe mišića – nogu, zadnjice, stomačni, grudni, mišići ruku…

Bicikl je i idealan način da sagorite suvišne kalorije i liniju na zdrav način dovedete do perfekcije, pa ga nazivaju i “pokretna teretana”. Aktivno okretanje pedala vrlo uspješno usporava puls, što znači da je srce zdravije i produktivnije. Poboljšava se i rad disajnih organa, jača nervni sistem, smanjuje stres i sklonost ka depresivnim stanjima, snižava krvni pritisak i otklanja migrena.

Ukoliko ste početnik, startujte lagano. Polusatni trening dobar je za prvih nekoliko dana, a kasnije povećavajte vrijeme koliko vam prija.

Vrlo je važno da prije nego što počnete da vježbate zagrijete tijelo istezanjem. Ne bi bilo loše da takve vježbe ponovite i poslije treninga. Vrlo je bitno i da tokom vožnje unosite tečnost, naročito ako vozite po toplom vremenu. To znači da vam je potrebno 0,75 l za sat vremena vožnje, litar ukoliko je vrućina.

Prilikom vožnje bicikla leđa treba da budu prava, kako biste spriječili bolove u krstima i vratnom djelu. Podesite sjedište tako da ne krivite kičmu. Noge treba da budu blago savijene, garderoba udobna i komotna.

Stručnjaci smatraju da je bicikl najbolje voziti ujutru, jer se tada najviše podstiče stvaranje vitamina D, koji vezuje kalcijum u kostima i sprečava osteoporozu. Neka istraživanja pokazuju da vožnja bicikla produžava život za čak pet godina.

I sobni bicikl je dobra zamjena, idealan je za zagrijavanje ako vježbate u teretani. Da bi bilo efekta, sobni bicikl treba da vozite barem tri puta nedjeljno po pola sata. Ako vozite brzinom od 20 do 25 km/h sagorjećete do 500 kalorija za sat vremena, a čak 950 ako vozite brzinom više od 35 km/h. Bicikl je idealna rekreacija za sve uzraste, pogotovo za one sa niskim nivoom kondicije.

Još jedna prednost okretanja pedala je to što ćete poslije vožnje biti puni energije. Naime, istraživanja su pokazala da vožnja bicikla smanjuje umor za čak 65 odsto zato što podstiče mozak da luči dopamin, hormon “odgovoran” za energiju organizma.

Bicikl ne služi samo da se trenira tijelo, već da se u formi održava i memorija, to jest sposobnost da se sjećamo stvari, potvrđuje studija irskih naučnika, objavljena u “Njujork tajmsu”. Ova teza zasnovana je na eksperimentu u kojem je grupa studenata dobrovoljaca gledala fotografije koje su predstavljale nepoznata lica i imena ljudi koje nisu poznavali, a potom je bilo potrebno da ih se sjete. Od polovine studenata zatraženo je da voze bicikl pola sata sa povećavanjem brzine, dok je druga polovina ostala da sjedi za to vrijeme. Potom je zatraženo od svih ispitanika da se sjete prikazanih slika i oni koji su vozili bicikl postigli su daleko bolje rezultate u memorisanju u odnosu na drugu grupu koja je sjedila.

Odmah iza toga urađena je i analiza krvi i rezultati su pokazali da je kod grupe studenata koja je vozila bicikl bio prisutan visok nivo jednog proteina (BNDF), važnog za ljudsko zdravlje i nervne ćelije. Ahmed Salehi sa Univerziteta iz Stratforda objašnjava da nivo ovog proteina ne služi samo da se sačuva pamćenje nego i sposobnost prepoznavanja.

 

Ovaj eksperiment dokazao je koliko fizička aktivnost utiče na zdravlje, ali ne samo da bismo postigli lijep izgled, već i da bismo održali maksimalnu “kondiciju” moždanih ćelija.

Vožnja u trudnoći

Ukoliko volite da vozite bicikla, a trudni ste, nema razloga da to prekidate u prvom trimestru. Ipak, stručnjaci savjetuju da vozite po ravnom terenu, bez prevelikog opterećenja i ne po previše toplom vremenu.

To je i odlična preventiva za proširene vene, koje su čest problem kod trudnica. Pola sata do sat lagane vožnje koristiće i vama i bebi, naročito ako vozite na svježem vazduhu. Možete da vozite sve dok veličina stomaka ne počne da vam narušava ravnotežu.

Gubitak kilograma

Ukoliko želite da smršavite, savjetuju stručnjaci, puls mora da bude do 120 otkucaja u minutu. Ukoliko je sporiji, to znači da treba da povećate brzinu. Ipak, obazrivo to radite, u skladu sa fizičkom spremnošću i godinama, kako bi se tijelo postepeno navikavalo na opterećenje.

Izgubićete kilograme ako trenirate četiri ili pet puta nedjeljno, a za održavanje tjelesne težine dovoljno je dva puta.

Od baštenskog konja do Olimpijade

Istorija bicikla počinje sa njemačkim baronom Fon Draisom, koji je, da bi se lakše i brže kretao po dvorskoj bašti, 1817. godine konstruisao tzv. walking machine. Mašina se sastojala od dva točka iste veličine i upravljača pričvršćenog za “ram”, koji je trebalo opkoračiti. Naprava je često zvana i “dresina” ili “hobby horse”, bila je napravljena od drveta i pokretala se nožnim guranjem, budući da nije imala pedale.

Dvadesetak godina kasnije, škotski kovač Mekmilan olakšao je vožnju tako što je dizajnirao dvotočkaš sa pogonom na pedale. Model iz sedamdesetih godina pretprošlog vijeka imao je mnoge karakteristike sadašnjeg bicikla.

Englezi Džejms Sterli i Vilijam Hilman dizajnirali su prototip klasičnog bicikla metalne konstrukcije s lančanim prenosom na zadnji točak, koji je mogao da razvije brzinu od 23 do 24 kilometara na čas.

Da bi vožnja bila udobnija, a prije svega stabilnija i sigurnija, Englez Lever je 1876. godine konstruisao prvi tricikl sa svjetlom za noćnu vožnju. Trotočkaš je odmah postao veoma popularan, što je dovelo do njegove masovne proizvodnje.

Godina 1888. bila je prelomna, jer je Džon Bojd Danlop, veterinar iz Belfasta, izmislio pneumatske gume. Tih godina otpočela je i masovna proizvodnja ovog prevoznog sredstva u Americi. To je dovelo i do organizovanja biciklističkih trka, ali i osnivanja biciklističkih saveza.

Pedesetih godina 20. vijeka konstruisan je prvi “ženski bicikl”, koji je, zbog savijene prečage između upravljača i sjedišta, omogućavao udobnu vožnju čak i u dugim suknjama. Pošto su mogli da ga voze i muškarci, cijena mu je bila prilično visoka.

Od 1981, kada počinje masovnija proizvodnja brdskih bicikla, počinju i kros-kantri takmičenja. Na Olimpijadi u Atlanti (1996) ova disciplina je prvi put ušla u program Igara; muškarci nastupaju na stazi dužine 40 do 50 km, a žene na stazi od 30 do 40 km.

I na našim prostorima biciklizam je prisutan već od kraja 19. vijeka. Prvi biciklistički savez Jugoslavije osnovan je 1919. godine.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Novi Talas.